Taksonomija
Legnjevi su ptice srednje veličine. Vitke ptice sa dugačkim krilima i srednje dugačkim repom. Samo mali deo vrata je vidljiv i u kombinaciji sa velikim očima čini se da ima veliku glavu. Dobro se kamufliraju zbog svoje sive, crne i braon boje. Po dugačkim krilima nalaze se bele linije.Većina njih ima kratka stopala kojima loše hodaju i duga i zašiljena krila. Sede uzdužno na granama što nije često za ptice. Njihovo mekano perje je prugasto i podsjeća na lišće ili koru drveta. Dobile su latinski naziv Caprimulgidae što znači sisači kože, jer se smatralo da piju kozije mleko. Od grabljivica razlikuje po vrlo malom ravnom kljunu.
Žive svuda, osim na Antartiku. Najviše su rasprostranjeni u Severnoj Americi. Najlakše ih je videti leti, u zoru ili sumrak, jer se hrane letećim insektima. Volie da se nastanjuju uz oblasti blizu reka, jezera ili kanala. U gradu se mogu naći u najsvetlijim oblastima. Naseljavaju različite tipove staništa, najčešće šumske zajednice i mozaične predele. Najviše vole stanište sa dosta paprati.
Legnji snesu jedno ili dva pegava jaja direktno na golo tlo. Smatra se da legnjevi prenose jaja ili ptiće ne sigurnije mesto u svom kljunu ako dode do opasnosti. Ovo se spominjalo mnogo puta u knjigama o ornitologiji, ali znanstvenici su našli vrlo malo dokaza za ovo u svojim istraživanjima.
Hrane se uglavnom letećim insektima, koje love u letu. Ponekad uzimaju i hranu iz kore drveta, što su uglavnom sitniji insekti, kao što su crvi i gusenice. Kada su aktivni noću love veće insekte. Vrsta Phalaenoptilus nuttallii je jedinstvena ptica koja može hibernirati nekoliko nedelja, ili čak meseci. Drugi legnjevi mogu to isto, ali samo tokom kraćeg perioda.
Literatura
Linkovi
Pripremila: Jovana Mandić, IV-4