Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Krompirova zlatica
Leptinotarsa decemlineata

Taksonomija

  • Carstvo: Animalia
  • Razdeo: Arthropoda
  • Klasa: Insecta
  • Red: Coleoptera
  • Familija: Chrysomelidae
  • Rod: Leptinotarsa
  • Vrsta: Decemlineata

opšti opis

Odrasli insekat je ovalan, dužine 8,5-11,5 mm, žutosmeđe boje sa deset karakterističnih izduženih crnih pruga po čemu je ovaj insekt i prepoznatljiv. odraslim jedinkama najkarakterističnija osobina je prednji par krila modifikovan u čvrsta, sklerotizovana pokrilca (elytrae), koja pokrivaju telo odozgo. ova odlika ih izdvaja od drugih redova insekata. Ispod pokrilaca nalaze se u nabore savijena membranozna zadnja krila, koja služe za letenje, dok pokrilca pri letu imaju funkciju kormila. Zlatica nije dobar letač, a let imaga počinje pri temperaturi vazduha iznad 20ºC. Nervni sistem im je lestvičast, primitivno izgrađen od 3 para torakalnih i 7-8 pari abdominalnih ganglija.

Rasprostanjenost

Krompirova zlatica je u svojoj prvobitnoj domovini (Severna Amerika, Meksiko) živela na divljim vrstama krompira. Prvi put je otkrivena 1811., a opisana 1824. godine. U Severnoj Americi se počela širiti zajedno sa širenjem krompira. U SAD, širenje krompirove zlatice počinje 1859. godine, iz svog prvog žarišta, tako da je već 1874. godine zabeležena na istočnoj obali SAD. Neki izvori navode da je za vreme Prvog svetskog rata prenešena u Francusku odakle se proširila po celoj Evropi. Zvanično je u evropskim zemljama zabeležena prvo u Francuskoj u okolini Bordoa 1922. odatle se širi u ostale evropske zemlje, tako je primećena u Belgiji i Španiji 1935. godine, Luksemburgu 1936, Holandiji i Švajcarskoj 1937, Austriji 1941, Mađarskoj i Čehoslovačkoj 1945, Poljskoj i Rumuniji 1947. i Turskoj 1949. godine. U bivšoj Jugoslaviji je zabeležena prvi put 1946. godine, od tada, ovaj insekt predstavlja stalno prisutnu i značajnu štetočinu krompira.

Biljke hraniteljke

Primarni domaćin, biljka hraniteljka, krompirove zlatice je Solanum tuberosum (krompir), a sekundarni domaćini Lycopersicum esculentum (paradajz), Solanum melongena (plavi patlidžan) , Nicotiana tabacum (duvan), Hyoscyamus niger i drugi. Divlji domaćini ovog insekta su biljke iz porodice Solanaceae.

Prezimljavanje

U zavisnosti od strukture zemljišta, odrasli insekti (imago) prezimljavaju u zemljištu na dubini od 20-70cm (najčešće na 20-25cm), pliće u težim i dublje u lakšim zemljištima. Na površinu zemljišta odrasli insekti izlaze od aprila do maja što je uslovljeno klimatskim činiocima, posebno temperaturom. Imaga se iz zemlje pojavljuju pri temperaturi zemljišta od 12ºC i većoj u trajanju od nekoliko dana.

Razmnožavanje

Nakon 6-12 dana po izlasku iz zemljišta, od aprila do maja, počinje parenje. Optimalni uslovi za polaganje jaja zlatice je temperatura od 18-26ºC i relativna vlažnost od 60-75%, a prekida se pri temperaturi od 14ºC. Ženka polaže jaje sa naličja lista u grupama od po 20-40 komada u periodu od 25-35 dana. Hladno i kišovito vreme može da odloži polaganje jaja. Svaka ženka može da snese 600-800 jaja.

Embrionalni razvoj zlatice

Embrionalni razvoj zlatice zavisi od temperature i traje 5-16 dana, pri temperaturi od 24ºC traje 6 dana, 19ºC 11 dana, a ispod 12ºC prestaje. Larve se presvlače tri puta i tokom tri nedelje (14-22 dana) prođu kroz četiri larvena stadijuma, a zatim se zabijaju u zemlju, gde se učauravaju na dubinu od od 2-20cm i pretvaraju u lutku. Pri temperaturi od 20ºC razvoj larvi traje 20 dana. Nakon nedelju do dve odrastao insekat izlazi na površinu zemlje gde se hrani pre nego se ponovo vrati u zemlju na dubinu od 20-25cm gde provodi zimu. Krompirova zlatica u našoj zemlji ima dve generacije godišnje.

Izgled larve

Jaja su narandžasto-žuta, jajolikog oblika, dužine oko 1,2-1,5 mm. Larve zlatice su izdužene, narandžasto-crvene boje sa crnom glavom i nogama, sa jakim ispupčenjem na leđnoj strani. Dužina larve u punom razvoju iznosi do 15 mm. Na bokovima se nalaze dva reda crnih tačaka, a na leđnoj strani prvog grudnog segmenta krupna crna šara. Lutka je svetlo narandžaste boje sa crnim očima.

Štetnost

Zlatica se u našim krajevima pojavila neposredno posle II svetskog rata i do danas predstavlja stalno prisutnu štetočinu krompira. Zlatica uglavnom oštećuje nadzemne delove biljke, list, a dešava se, u nedostatku nadzemne mase, da krompirova zlatica napada i oštećuje krtole krompira. Ta pojava je prisutna kada je brojnost zlatice velika, a palmenjača uništi lisnu masu, kao i u drugim slučajevima, u nedostatku lisne mase, kada je prisutna velika brojnost imaga. U zavisnosti od stepena oštećenja lisne mase i faze razvoja biljaka biće i smanjenje prinosa. Krompirova zlatica je, za uslove Srbije, najznačajnija štetočina krompira mada to ne znači da je zaštita od ove štetočine teža nego od drugih štetočina i da ona može pričiniti veće štete usevu krompira nego druge, npr. zemljišne štetočine. Najznačajnija u ovom smislu znači da je redovno prisutna u svim lokalitetima u brojnosti većoj od praga štetnosti, osim u visokim planinskim područjima. Bez adekvatne zaštite, štete pričinjene usevu krompira mogu biti ogromne. Istraživanja su pokazala da larva u toku razvoja pojede oko 30cm2 lista, a odrastao insekat 120cm2 lisne mase. Pri temperaturi od 16ºC imago dnevno pojede 259 mm2, pri 21ºC 422 mm2, a pri temperaturi od 25ºC pojede 800 mm2 lisne mase.

Literatura

  1. Ilustrovana enciklopedija životinjskog carstva; Ivan T.
  2. sr.wikipedia.org
  3. www.potatobeetle.org
  4. www.zastitabilja.org
  5. www.wildanimalsonline.com
  6. www.blackwellpublishing.com
  7. www.naturemoncton.org

Linkovi

Pripremiila: Ljubica Đurkić, IV-3

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |