Neven je jednogodišnja biljka. Stablo nevena je uspravno, granato i izbrazdano, visine do 60 cm.
Oblik listova se razlikuje u zavisnosti od njihovog položaja: gornji su duguljasti ili kopljasti,
srednji su obrnuto jajasti i obuhvataju stablo, a donji su sa krilatom drškom.
Cvetovi su sakupljeni u glavičaste, narandžastožute, krupne cvasti. Periferiju cvasti grade
jezičasti cvetovi naslagani u 2-3 reda, a sredinu cevasti cvetovi. Omotač cvasti grade uzani,
zeleni, lepljivi i dlakama pokriveni listići. Cvet je karakterističnog mirisa, a cela biljka
oporog ukusa i lepljiva. U cvetu nevena ima etarskog ulja, saponina, gorkih i drugih sastojaka.
Narandžasta boja potiče od karotena i drugih pigmenata. Cveta od juna do novembra.
Kao lekovita sirovina
koristi se cvet, ređe vrhovi biljke sa cvetovima. Bere se leti, kad je
u punom cvetu. Treba brati jarkonarandžaste, guste cvetove, a ne blede i tanke. Suše se brzo
na promaji da bi sačuvali lepu prirodnu boju. Najveću vrednost imaju latice. Cvet nevena se
upotrebljavao još u davnim vremenima za lečenje oštećene slezine, obolele jetre,
materice, bešike, groznice, histerije i drugih bolesti. Neven sadrži mnoge korisne materije
i ima širok spektar delovanja. Deluje antiseptički i antibakterijski, zaustavlja
krvarenje, pojačava znojenje, stimuliše imunitet, deluje protiv grčeva i upala,
pomaže zarastanje rana. Tradicionalno se koristi u terapiji čira na želucu i
dvanaestopalačnom crevu, za regulisanje menstruacije, lečenje hemoroida,
proširenih vena, analnih ekcema i upalnih procesa na koži. Ispiranje čajem od
nevena može pomoći u lečenju vaginalnih infekcija. U narodnoj medicini neven
se upotrebljava i za lečenje konjuktivitisa, opekotina i promrzlina, nazeba, osipa, rana,
i uboda insekata. Ekstrakt nevena pokazuje citostatičku i antitumorsku aktivnost,
što donekle opravdava upotrebu biljke za te svrhe. Najnovija istraživanja
pokazuju da bi se mogao koristiti i u borbi protiv side. Najviše se upotrebljava
spolja, kao mast, ulje i topli oblog, a služi i za unutrašnju upotrebu u
obliku čaja ili tinktura.
Cvetovi nevena imaju moć i da rasteruju insekte i biljne štetočine, zbog čega
se često i sade u baštama.
Narodni nazivi: žutelj, zimorod, ognjac, prstenčac
Poreklo mu je nepoznato, a gaji se dosta u baštama i vinogradima. Divlje raste oko naselja i na livadama.
Rasprostranjen je po čitavoj Evropi.
Iako je jednogodišnja biljka, neven se sam pobrinuo za svoju dugovečnost. Kada procvetaju, njegovi cvetovi se sami rasejavaju u prirodnom staništu. Razmnožava se semenom koje se seje u jesen ili proleće u bašte i vinograde.
Iza njega je bogata istorija još od antičkih vremena, a u zapadnoevropskoj biljnoj medicini predstavlja jednu od najpoznatijih biljaka. U terapijskom smislu koristili su ga još stari Egipćani, odakle je prenet u Evropu. Za neven je inače karakteristično da nikad ne vene, zbog čega je biljka i dobila ime. Cveta od proleća do jeseni, a u primorju cele godine. Rimljani su verovali da cveta svakog meseca, pa su mu i dali ime Calendula. Ova latinska reč označava prvi dan u mesecu.
Pripremio: Lazar Golubović IV-5