Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Zijavac
Glareola pratincola

Opšti opis

Zijavci i trkalice (Glareolidae) su familija šljukarica iz podreda Charadri. Šljukarice su raznovrsni red malih i ptica srednjih veličine. Sadrži dve različite podgrupe ptica,zijavce i trkalice. Familija sadrži 15 vrsta u okviru 5 rodova.Zijavci i trkalice žive u Evropi, Aziji, Africi i Austaliji. Osobina po kojoj se ova familija razlikuje od ostatka reda je lučno zakrivljen kljun sa nozdrvama u osnovi. Trkalice se najčešće sreću u otvorenim i suvim staništima kao što su pustinje i žbunjaci. Zijavci nastanjuju vodena ili vlažna staništa, pored reka ili estuara.

Taksonomija

  • Carstvo: Animalia
  • Tip: Chordara
  • Klasa: Aves
  • Red: Charadriiformes
  • Porodica: Glareolidae
  • Rod: Glareola
  • Vrsta: Glareola pratincola

Opšti opis

Naučno ime je deminutiv latinske reči glarea, što znači šljunak, odnoseći se na stanište na kom gradi gnezda.Specijski deo imena pratincola označava nekog ko nastanju je livade. Zijavac je dožine od 24 do 28 centimetara sa rasponom krila oko 65 centimetara. Ima kratke noge, dugačka zašiljena krila, viličast rep, kratak kljun što je adaptacija na ishranu u vazduhu. Leđa i glava su braon boje, letna pera krila su crne boje, a stomak je beo. Da bi se razlikovao od ostalih zijavaca, potrebno je veliko iskustvo sa zijavcima, jer se na nekim mestima sreću crnokrili zijavac (Glareola nordmanni) i crvenokrili zijavac (Glareola maldivarum) pa ih je jako teško razlikovati. Crvenokrili zijavac je skoro identičan običnom zijavcu, jedina razlika je dužina repa koji je kod zijavca duži. Ovo je jedna od vrsta koja je zaštićena "Sporazumom o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica" (AEWA).

Ishrana

Zijavac je jedinstven među šljukarica jer svoj plen, koji čine insekti, lovi u letu kao pripadnici porodica lasta i čiopa, mada se može hraniti i sa zemlje. Pored insekata, hrani se i mekušcima i semenkama nekih biljaka.

Gnežđenje

Vrsta poleže od 2 do 4 jaja. Ne pravi gnezdo, već koristi prirodna ulegnuća na zemlji kao gnezdo. Gnezdeće kolonije formira na muljevitim površinama bez vegetacije na mestima isušujućih, močvara, vlažnih livada, delti reka i slično. Van perioda gnežđenja prisutan je na različitim vlažnim staništima sa plitkom vodom.

Linkovi

Pripremio: Nikola Vukadinović, IV-5

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |