Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Kormoran
Phalacrocorax Pelecaniformes

Taksonomija

  • Kormoran
  • Phalacrocoracidae
  • Carstvo: Animalia
  • Razred: Aves
  • Red: Neornithes
  • Rod: Phalacrocorax
  • Vrsta: Pelecaniformes

Stanište

Iako se sreću u slatkim vodama, oni najvećim delom love ribu u slanoj vodi i to retko kada daleko od kopna. Kormorani, kao i pelikani, nisu posebno izbirljivi u odnosu na mesto gnezđenja, često se sreću u kolonijama sa ostalim vodenim pticama. Najveći broj gradi gnezda na vrhovima zaravnjenih stena ispranih morem ili na nasipima, ali u drugačijim uslovima grade gnezda po šibljacima ili čak na drveću. Više kopnenih gnezda obično je postavljneo jedno blizu drugog, a sagrađena su, uglavnom, od morskih biljki i guana. U jednoj koloniji sreće se različiti broj gnezda od dvanaestak do na desetine hiljada.

Ishrana

Veći deo njihovog plena sastoji se od "nekorisne" ribe i jegulja koje, kako to već ribari znaju, vrlo spretno kradu iz ribarskih mreža. Procenjeno je da u koloniji kormorana u vreme razmnožavanja potrebno ukupno 750.000 kilograma ribe, ova količina jegulja i smuđa predstavlja jednu desetinu ukupne količine ovih vrsta riba koju ulove na istim lovnim područjima ribari u komercijalne svrhe. Veoma su društvene ptice, u lovu obično lete nisko iznad vode u manjim grupama ili većim povesmima i linijama ili čak u vidu oštrog slova "V". Pokreti krila su im postojani, tokom letenja glava im je ispružena unapred i lako naviše koristeći oba krila i noge čiji su prsti obrasli plovnom kožicom. Ponekad rone veoma duboko i teraju ribu na površinu gde je lakše hvataju. Brzo ulaze u podvodne špilje, promiču pored stenja i morskog dna, goneći račiće i ribu. Lupaju krilima po vodi i tako mame ribu na površinu. Jedna mami ribu, druga ptica je hvata, i tako naizmenično dok se site ponovo ne vinu u visine. Kormorani ne mogu gutati svoj plen ispod vode. Međutim, oni uspešno love ribu u rečnoj vodi koja može biti toliko mutna i potpuno neprozirna. Ova sposobnost je bila osnova verovanju da kormorani, u slučaju da ne mogu koristiti čulo vida, sluhom pronalaze svoj plen. Kao i pelikani, neke vrste Kormorana love grupno, veći broj ptica pregrađuje rečni tok ili opkoljava jata riba. Kormorani ne mogu dugo da ostanu u vodi ili da spavaju na vodenoj površini, pošto im perje nije nepromočivo tako da se ubrzo nakvasi. Čak i posle kraćeg ronjenja moraju da suše perje, stoga se često izlažu suncu raširenih krila.

Razmnožavanje

Kormorani su relativno tihe ptice, osim za vreme udvaranja i parenja puštaju oštre krike i kreketave glasove. Kod nekih vrsta mužjak prikuplja materijal za gnezdo dok ga ženka gradi i uobličava. Oba roditelja dele dužnosti oko ležanja na jajima, nege i ishrane mladunaca. Kormoran polaže dva do četiri (ponekad i do sedam) duguljasta, ovalna jajeta i to obično svakog dana po jedno, ona su u početku bledoplavičasta ili zelenkasta ali se uskoro prevuku krečnjakom. Trajanje ležanja na jajima iznosi oko 25 dana, gajenje mladih nešto manje od tri nedelje. Prvih dana rodtelji hrane ptiće ubacivnjem hrane u kljun. Kasnije, mladunci uvlače kljun u ždrelo roditelja i odatle crpu hranu. Kad se izlegu ptići su goluždravi, ali uskoro ih pokrije tamni pokrivač perja. Perje mladunaca je, uglavnom, mrke boje, kod nekih vrsta definitivno perje izraste tek posle četiri godine. Kod odraslih Kormorana perje oba pola je jednaka. U samom početku sezone razmnožavanja i mužjak i ženka dobijaju svadbenu odeću. U zavisnosti od vrste, ona se sastoji od izduženih, pa čak i dvostrukih perjanica koje rastu sa čela i temena, zatim čuperaka i lepezastih perastih rogova i izduženog ukrasnog perja prošaranog među običnim perjem vrata i bokova. Pre no što mladunci dobiju svoju pernatu odeću odrasli počinju da se mitare i gube ovo svadbeno ruho.

Neprijatelji

Kormorani su izuzetno inteligentne ptice, te zbog toga nemaju svog predatora, odnosno prirodnog neprijatelja, što je i osnovni razlog njihovog brzog razmnožavanja.

Literatura

  1. "Ptice"- E. Tomas Gilard, Mladinska knjiga, Zagreb 1968.

Linkovi

  1. glas-javnosti.co.yu
  2. moj dunav

Pripremila: Ivana Marinović, IV-1

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |